JPEG vs RAW


Jedno od pitanja koje će se neminovno pojaviti sa razvojom vaše fotografske „karijere“, je ono o formatu u kojem ćete snimati i spremati vaše fotografije. Sve je bilo jednostavno u samim počecima kada ste koristili… vaše kompaktne fotoaparate. Fotografirali ste u JPEG formatu i to je bilo to. Međutim, kako je vrijeme prolazilo i vaši aparati su postajali ozbiljniji, pojavila se i opcija fotografiranja u RAW formatu. Što je to RAW format? Koje su njegove prednosti i mane u odnosu na JPEG, te naposljetku najvažnije pitanje, koji format koristiti?

Neki odgovori na ova pitanja su jednostavni, dok drugi baš i nisu, te će svatko za sebe morati odgovoriti na njih. Neki profesionalci se kunu u RAW, dok drugi kazu da je vrijeme novac i fotografiraju samo JPEG. Tko je u pravu? Ja ću samo iznijeti svoja iskustva i razmišljanja, a na vama je da ih usvojite, odbacite ili prilagodite sebi, što smatram najboljim rješenjem. Opet ponavljam, neću ulaziti u duboke stručne i tehnološke detalje vezane za ovu tematiku, već ću pokušati jednostavnim i svima razumljivim jezikom ukazati na najbitnije stvari.

Pojednostavljeno, fotografija u digitalnim fotoaparatima nastaje na način da svjetlo koje prođe kroz objektiv, prilikom pada na senzor, pobudi fotoelemente na istom, te oni tada svjetlost pretvaraju u električne impulse, odnosno binarni zapis. Da, kao i sve ostalo u digitalnom svijetu i vaše fotografije su samo skup jedinica i nula. Korištenjem raznih filtera i algoritama, o čemu više u nekoj naprednijoj lekciji, taj zapis dobija boju i sve ostale atribute fotografije, te se preko međuspremnika posprema na vašu memorijsku karticu.

Zašto je ovo bitno poznavati? Zato jer upravo proces koji taj zapis prolazi između senzora i memorijske kartice, odlučuje da li je vaša fotografija snimljena u JPEG ili RAW formatu.

Nastanak RAW-a
Ako odaberete RAW format, onda će sve informacije koje je senzor zaprimio, u nepromjenjenom obliku otputovati na memorijsku karticu i tamo se nastaniti.
Dakle, RAW je sirovi neobrađeni zapis svih informacija koje je senzor zaprimio za vrijeme ekspozicije.

Nastanak JPEG-a
Ako ste odabrali JPEG način snimanja, onda će procesor koji se nalazi u vašem fotoaparatu, obraditi RAW informacije na temelju postavki aparata koje ste podesili (kontrast, balans bijele boje, oštrina, saturacija), te će potom komprimirati te informacije na način da sve slične informacije pretvori u potpuno jednake i naposljetku takav gotov komprimirani proizvod prebaciti na memorijsku karticu.
JPEG je obrađeni i komprimirani zapis koji nastaje u procesoru vašeg fotoaparata.

Vjerojatno vam se nastanak jpeg-a čini kompliciranijim. Istina, ali ne zaboravite jednu stvar. On se dešava u fotoaparatu za vrijeme snimanja, a što više posla odrade „mali japanci“, to će ga manje ostati za vas pred računalom. Sada se nameće ključno pitanje: „ da li mali japanci u fotoaparatu mogu za vas odraditi jednako dobar posao kao i vi?“. Vaš odgovorite na ovo pitanje, vam govori i koji format trebate koristiti. Ipak, nije sve crno ili bijelo, pa idemo izvagati prednosti i mane oba formata.

JPEG vs RAW

1.) Zauzeće prostora
Pošto se radi o gotovom, komprimiranom zapisu, JPEG je 4-5 puta manji od RAW-a. To znači da ćete na karticu istog kapaciteta moći snimiti 4-5 puta više fotografija u JPEG formatu nego u RAW-u.

Ovo se čini kao glatki bod za JPEG. Zaista i je, ali moram napomenuti da je s vremenom ova prednost sve manja i manja jer su danas na tržištu cijene memorijskih kartica velikog kapaciteta jako povoljne, pa se već kartice od 32GB mogu kupiti za oko 300 kuna. A na takvu karticu možete smjestiti oko 1500 RAW ili 6000 JPEG zapisa. Sumnjam da ćete ikada u jednom danu napraviti 1500 fotografija, a da ih nemate mogućnost prebaciti na neki drugi medij. Ipak, prednost JPEG-a je i manje zauzeće prostora prilikom arhiviranja na računalima, što nakon nekoliko godina fotografiranja ipak daje dosta slobodnog prostora na diskovima.
JPEG – RAW 1:0

2.) Jednostavnost korištenja
Ovdje JPEG nosi glatku pobjedu. Pošto se radi o najpoznatijem fotografskom formatu, on je univerzalan i na bilo kojem računalu na svijetu ćete ga moći odmah otvoriti i koristiti. Kod RAW formata situacija je poprilično drugačija. Ne samo da ne možete otvoriti RAW datoteku bez dodatnog softvera, već ni taj softver nije univerzalan, pa za svaka marka i model fotoaparata, zahtjevaju dodatnu programsku podršku, da bi ih mogli koristiti. JPEG datoteke ne zahtjevaju nikakvu dodatnu obradu (ona je već napravljena u fotoaparatu), dok je sama bit RAW formata u posebnom softverskom podešavanju na računalu. Ako niste makar mrvicu napredno informatički pismeni ili ako zazirete od sjedenja satima pred računalom, onda je JPEG svakako pravi izbor za vas.
JPEG – RAW 2:0

3.) Brzina rada fotoaparata
Na prvi pogled se čini kako fotoaparat brže radi sa RAW datotekama, jer ne vrši nikakvu obradu, za razliku od JPEG-a gdje procesor(i) u fotoaparatu odmah istu i obrađuju. Sve je to istina, međutim, usko grlo fotoaparata nije procesor već međuspremnik između senzora i memorijske kartice, na koji se fotografije u letu spremaju prije nego se pohrane na samu karticu. To se pogotovo manifestira kada se fotografira u rafalnom modu koji može iznositi i 10 fotografija u sekundi. Ako imate 10 RAW fotografija u sekundi, radi se o 200MB po sekundi, te će se vrlo brzo međuspremnik napuniti jer je priliv informacija sa senzora brži nego odlijev prema kartici. A kada se međuspremnik napuni aparat se drastično uspori. Kod JPEG-a je stvar mnogo lakša. Deset JPEG datoteka ima oko 50MB, s čim se međuspremnik može lako nositi, te će ih bez ikakvog utjecaja na rad fotoaparata prebacivati na karticu kroz mnogo duži vremenski period.
JPEG – RAW 3:0

4.) Cijena korištenja
Nakon svega do sada rečenog, jasno je da je korištenje RAW formata skuplje. Trebate veće memorijske kartice, veće hard diskove, više radne memorije u računalu, više znanja, a na kraju uvjetno i brži, napredniji fotoaparat koji se može lakše nositi sa RAW datotekama, bez znatnog pada u performansama. Sve su to možda sitnice same po sebi, ali kad ih sve stavite zajedno ipak ih ne smijemo zanemariti. JPEG je definitivno jeftiniji za korištenje.
JPEG – RAW 4:0

5.) Vrijeme
Ne treba biti posebno mudar za zaključiti da je i ova stavka na strani JPEG zapisa. Direktno s kartice ova fotografija je spremna za upload, slanje mailom, printanje, dok je kod RAW-a situacija potpuno drugacija. RAW sam po sebi čak nije ni slikovni zapis, već samo skup informacija koje imaju potencijal to postati nakon naknadne obrade. Ovo je posebno bitno za fotoreportere i ostale kojima vrijeme igra bitnu ulogu.
JPEG – RAW 5:0

Sada nakon ovih 5:0 za JPEG se vjerojatno pitate: „ pa koja budala koristi RAW uopce?“ ili „ovaj Beović opasno navlači za JPEG“. Ni jedno ni drugo ne stoji. Naime, ja koristim isključivo RAW, što nas možda opet vraća na prvo pitanje :)
Idemo dalje, da vidimo da li i RAW ima što za reći.

6.) Dugotrajnost zapisa
Svaki digitalni zapis je trajan koliko i medij na kojem je pohranjen. Međutim, bitno je napomenuti da RAW datoteka nikada neće izgubiti na svojoj kvaliteti i uvijek će, bez obzira na broj otvaranja i manipulacija, sadržavati sve informacije koje je imala u početku. Kod JPEG datoteke je situacija nešto drugačija. Nakon što snimite datoteku nakon bilo kakvog rada na istoj, ona nepovratno gubi dio svojih informacija. Što je stupanj kompresije veći, to je i gubitak veći. Izgubljene informacije se više nikada ne mogu vratiti nazad. Ovo je jedna od prednosti RAW formata, ali opet budimo iskreni i recimo da nam nitko ne brani JPEG datoteku nakon obrade snimit pod drugim imenom tako da nam izvorna datoteka ostane netaknuta. Ipak, prvi bod za RAW.
JPEG – RAW 5:1

7.) Kvaliteta zapisa
Često primam upite tipa: „ zašto mi JPEG s fotoaparata izgleda puno bolje nego RAW?“. Istina, JPEG fotografija s fotoaparata u pravilu izgleda bolje nego RAW kada ga otvorimo u nekom RAW konverteru. RAW fotografija izgleda isprano, nekontrastno, neoštro i s dosta elektronskog šuma u odnosu na JPEG. Dakle, još jedan bod za JPEG. E, ne bi išlo. JPEG je takav kakav je. Obrađen je u fotoaparatu u skladu s podešenim postavkama. RAW format otvoren u konverteru sadrži sve informacije sa senzora i uz malo znanja i vremena mogu se dobiti bolji rezultati nego kod JPEG-a. Da li je to uvijek bitno? Uglavnom ne, ali je presudno onda kada je.
JPEG – RAW 5:2

8.) Kontrola nad rezultatom
Ovdje nema spora, RAW je definitivni pobjednik. Mnogo više postavki i na mnogo bolji način se može podesiti na RAW datoteci nego na JPEG-u. Naravno, moguća je dodatna obrada i JPEG datoteke u nekom od programa za obradu fotografije, ali naspram RAW-a ta obrada je dosta limitirana. Kontrolu sličnu RAW-u s JPEG-om možete imati jedino ako unaprijed znate kako podesiti postavke na aparatu (kontrast, WB, saturaciju, oštrinu, NR) s tim da RAW konverter ima još mnogo dodatnih opcija. Postavke u RAW-u možete mjenjati naknadno, bez gubitka kvalitete i koliko god puta poželite.
JPEG – RAW 5:3

9.) Korekcija pogrešaka
U 80% slučajeva JPEG će dati zadovoljavajući rezultat odmah iz fotoaparata. Pogotovo ako ispravno podesite ekspoziciju i balans bijele boje. Ali u onih 20% slučajeva kada su korekcije potrebne, RAW format će zasjati u punom sjaju i donijeti svoju najveću prednost. Korekcije su moguće i u JPEG-u, ali su po pitanju korekcije ekspozicije i balansa bijele boje dosta limitirane. Izgubljene informacije ne možete vratiti nazad. Možete tek odsimulirati njihovo vraćanje, a to često nije najsretnije rješenje. Ovdje RAW jednostavno pruža mnogo širi prostor za naknadno ispravljanje eventualnih pogrešaka pri snimanju.
JPEG – RAW 5:4

10.) Ukupni dojam
Ova stavka je potpuno subjektivna i radi se o mom mišljenju. RAW format meni uvijek daje bolji rezultat. Ta razlika ide od minimalne pa do znatne, ali nikad nije negativna. Ako znate kako, uvijek možete reproducirati rezultate koje bi dobili JPEG datotekom iz fotoaparata. A možete i mnogo više. RAW file je puniji bojama, većeg dimamičkog raspona i jednostavno daje veće mogućnosti u svakom pogledu. Upravo ta fleksibilnost bez straha da ćemo nešto pokvariti mu po mom mišljenju donosi još jedan dodatan bod.
JPEG – RAW 5:5

ZAKLJUČAK
Što reći na kraju. Ono što i sam konačan rezultat govori. Ni jedan format nije bolji sam po sebi. Sve ovisi o vašim potrebama. Ako vam je vrijeme bitno, a znate podesiti WB i pravilno eksponirat fotografiju, onda će JPEG u 95% slučajeva biti zadovoljavajuć. Opet, s druge strane, ako želite izvući maksimum iz vaših fotografija onda ćete koristiti RAW. Iako sam navikao stalno snimat u RAW-u, moram priznati da to baš i nema smisla ako se radi o uobičajenim događanjima kada je apsolutna kvaliteta nebitna. JPEG će odraditi dobar posao i ne morate se brinuti. Međutim, ako se radi o važnijim snimanjima, ako će ta fotografija biti postav neke izložbe ili je netko unaprijed platio za nju, onda je RAW prirodan izbor.
Da se slikovito izrazim, kada bi fotografirao vjenčanje onda bi svakako ceremoniju u crkvi i poziranje mladenaca napravio u RAW-u, dok bi slavlje u restoranu, osim najvažnijih detalja, snimio u JPEG-u. Za kraj bi htio naglasiti da gotovo svi noviji fotoaparati imaju mogućnost snimanja RAW+JPEG što vam donosi prednosti, ali i mane iz oba svijeta, a konačan izbor ovisi isključivo o vama i vašim fotografskim potrebama.
Svidio vam se ovaj članak? Podjelite ga s prijateljima.

Želite naučiti više:

SLR, da ili ne?
Kompozicija
Foto škola: PASM

Comments are closed.