Kompozicija: Jednostavnost


Nakon što smo u prošlom članku savladali Pravilo trećina, danas krećemo dalje. Na redu je pravilo koje nam govori da fotografija ne smije biti prekrcana slučajno nabacanim elementima koji zajedno… ne tvore nikakvu cjelinu, već svaki subjekt na fotografiji mora imati svoju svrhu. Da skratim: jednostavnost je najbolji put prema savršenstvu.


2.) Jednostavnost (Rule of simplicity)

Najčešća početnička greška je kada u jednu fotografiju pokušavaju strpati previše elemenata uopće ne razmišljajući što žele prikazati s njom. Fotografija mora imati točku zanimanja, bez toga je ili monotona ili kaotična, ali u pravilu besmislena. Može imati i dva subjekta poradi balansa, simetrije ili kontrasta, može ih biti tri poradi stvaranja tenzija ili isticanja određenog elementa, može imati i četiri radi zatvaranja kompozicijskog kruga i tako dalje, ali važno je znati da svaki dodatni element u fotografiji mora imati svoju svrhu i funkciju, a ne da se radi o nasumično razbacanim subjektima bez ikakve poveznice. Na taj način se dobiva pretrpana, kaotična i oku neugodna fotografija. Moj savjet je da krenete sa najednostavnijim, jedan ili eventualno dva elementa koje želite istaći i dovesti u međusobni odnos.

To je siguran put za ugodne i efektne fotografije. Kako to postići? Jednostavno, razmišljajte prilikom fotografiranja, nemojte samo besmisleno škljocati jer „film“ ništa ne košta. Zamislite da ste u analognom svijetu i da imate ograničeni broj ekspozicija, te da s njima na najbolji način trebate prikazati ono što fotografirate. Vjerujte mi, više vrijedi jedna dobra fotografija nego tisuće loših. Razmišljajte iz kojeg je kuta najbolje snimiti vaš motiv, a da u pozadini nema ometajućih elemenata, pokušajte ga izolirati većom žarišnom duljinom i uporabom širokog otvora blende kako bi umjesto neugodne pozadine dobili lijep bokeh.

Mjenjajte perspektivu. Ako je potrebno preeksponirajte fotografiju kako bi izolirali i istaknuli ono što želite. Vjerujte mi, mnogo je načina za postići jednostavnu ali efektnu fotografiju samo se trebate potruditi da ih naučite i usvojite. Na sljedećim fotografijama ću vam pokazati i objasniti primjerima što je potrebno kako bi se dobila jednostavna i lijepa fotografija, a što morate nastojati izbjegavati.

Klasičan primjer „škljocam jer imam digitalni fotoaparat pored sebe“ fotografa. Što je „pjesnik“ htio reći s ovom fotografijom? Prikazati parkiralište, automobile, tržnicu, zgradu, trgovca ili voće i povrće. Na ovoj fotografiji vidimo sve, a zapravo ne vidimo ništa i svakako je nešto što morate pokušati izbjeći. Uz samo malo više truda i znanja na ovoj tržnici se moglo naći na desetke prekrasnih motiva. Ok, kažete. Idemo jednostavnije.

Mmmmm, nešto bolje pomislit ćete. Vidi se prekrasna građevina u pozadini. Čak i zauzima najveći dio prostora na fotografiji. Sve je to istina ali čemu ova kanta za smeće u prvom planu? Zašto je pola džamije odsječeno? Zar je bio problem se pomaknuti par metara lijevo ili desno i dobiti korektan kadar bez bespotrebnih i ometajućih elemenata. Ne budite lijeni. Ok, idemo još pojednostavit stvari.

Paf, što je ovo pitate se. I ja se to pitam. Od gomile kaotičnih elemenata na fotografiji došli smo do situacije kad na fotografiji nemamo gotovo ništa, a nije riječ o minimalizmu. Ovakva fotografija ne budi nikakve emocije, nije interesantna za gledanje i može eventualno poslužiti samo u dokumentarne svrhe. I horizont opasno visi na lijevu stranu što je također jedna od karakterističnih početničkih grešaka. Idemo dalje.

More, zlatne boje sutona, otoci u pozadini… Sve je to lijepo ali kao i kod prethodne fotografije nešto fali. Imam osjećaj kao da gledam u prazan zid. Obećavajuća scena koja ima potencijala samo treba biti strpljiv i čekati nešto što će obogatiti fotografiju.

I evo ga konačno, subjekt koji našoj fotografiji daje dimenziju više. Naš mozak sada zna gdje je težište fotografije, a na njemu je da dalje slaže priču. Ništa nije pretrpano, ništa ne bode u oči. Nema konfuzije, samo ribar koji se vraća kući u smiraj dana.

Još jedan ribar, ovaj put izoliran preeksponiranjem fotografije. Sve osim njega i čamca je „izgorilo“ čime sam postigao da je upravo on jedini i najvažniji motiv.

U ovom slučaju izolaciju glavnog motiva postigao sam velikom žarišnom duljinom i široko otvorenom blendom čime sam postigao malu dubinsku oštrinu (eng. depth of field), pa umjesto ometajuće pozadine imam lijepi bokeh.

Jednostavna i efektna fotografija. Izolacija motiva je postignuta vremenskim uvjetima, odnosno gustom jutarnjom maglom koja fotografiji daje posebnu čar i atmosferu. Zapamtite da što su meteo uvjeti neuobičajeniji to će fotografije u pravilu biti zanimljivije.

Odličan primjer kako i najednostavniji motiv može biti nosioc cijele fotografije. Opet korištenje veće žarišne duljine uz kompezaciju ekspozicije da bi se dobio ovaj crni „okvir“ oko ruke što nas dodatno fokusira na glavni motiv

Ova fotografija je nastala na rođendanskoj zabavi na kojoj je bilo 20ak djece. Idealna prilika za obiteljske snapshotove što ne znaći da uz uporabu malo znanja i tehnike ne možete dobiti i nešto više od običnog snapshota.

Minimalizam na djelu. Vjerojatno je 99% kadra potpuno crno ali onaj 1% svejedno privlači našu pažnju. Radi se o trenutku prije potpune pomračine Mjeseca kada su zadnje sunčeve zrake padale na njegovu površinu.

Potrudite se da u svijetu oko vas naučite prepoznavati jednostavne ali efektne motive koji će potom obogatiti vaše fotografije. Možete ih naći svugdje. Ispod vode,

na teniskom igralištu. Primjetite malu dubinsku oštrinu koji dodatno naglašava lopticu.

Izolaciju motiva jednostavno možete postići i korištenjem prave perspektive. Da je ova fotografija snimljena sa razine tla, dječak bi bio utopljen u gomili elemenata koji se nalaze iza njega.

Elemenata može biti i više, štoviše vrlo je često to i poželjno ali bitno je da su oni u svrhi fotografije, a ne da je narušavaju. Ako želite postići balansiran, miran osjećaj na vašoj fotografiji onda, takav treba biti i odnos njenih motiva.

A ako želite podići tenzije i stvoriti kaos, onda to i napravite. Ali to je već neka druga priča.

Svidio vam se ovaj članak? Budite darežljivi, podjelite ga s prijateljima. Hvala.

Comments are closed.