May 27th, 2006

WRC Jordan Rally

Auto-moto sport je izuzetno popularan u Jordanu i ima jako dugu tradiciju. Prvenstveno poradi toga jer je to bio sport broj 1 kraljevske obitelji. Pokojni Kralj Hussein i njegovi sinovi su i sami često sudjelovali na reli utrkama, te imali zapažene rezultate. Tako je i “Jordan Rally”, kao centralna utrka rastao od 60-tih prošlog stoljeća, pa sve do danas kada je postao i službeni kandidat za WRC (World Rally Championship) utrke , što je jako veliko priznanje FIA-e (krovna auto-moto organizacija) i završni korak do uvrštenja u službeni kalendar Svjetskog prvenstva u reliju. “Jordan rally” koji se…

…boduje za “FIA Middle East Championship” održavao se u okolici Mrtvog mora od 25. 05 - 27. 05. Na 18 vrhunskih special stageova, koje su jedinstvene po tome sto su uglavnom ispod razine mora vozio se vrlo zahtjevni i zanimljivi reli, koji je izuzetno dobro organiziran u svakom pogledu. Fotografiranje relija je jako zahtjevno i opasno, jer uza sve mjere sigurnosti koje su poduzete, uvijek postoji velika mogućnost nepredviđenih izletanja koja mogu završiti pogubno za ljude koji se nalaze oko staze. Radi osobne sigurnosti treba proučiti materijale organizatora koji se tiću sigurnosti i dobro proučiti karte svake dionice, te naposljetku napraviti strategiju imajući na umu sve parametre. Naravno, što god da učinili apsolutnu sigurnost ne možete imati što je i razumljivo. Ipak, ako ćete si dati truda, možete imati jako dobre i atraktivne fotografije a i dalje biti unutar granica razumnog rizika. Prvo trebate zaštititi i opremu radi velikih količina prašine u zraku. Nailonske obloge na tijelu aparata i objektiva jako dobro služe toj svrsi. Premda fotografiranje reli utrka odmah budi asocijacije velikih tele objektiva ja sam se odlučio za drugačiju koncepciju fotografiranja, a sve da bi imao atraktivnije i posebnije fotografije. tako da sam uglavnom koristio objektiv Sigma 10-20, ito gotovo uvijek na najširih 10 (16) mm. Odabir širca je uvjetovao da moram biti izuzetno blizu jurećih automobila i tu se opet vraćamo na ono pitanje sigurnosti. Opet kažem, ukoliko ćete razmišljati i dobro se pripremiti moći ćete na koncu imati i ovce i novce. Kako je raspored utrka u jednom danu jako zgusnut i staze su dislocirane nemoguće je stići na sve utrke, premda se na jednoj stazi voze dvije. Nemoguće osim ako nemate posebnu taktiku ;-) Staze su duge od 15-20 km, a pristup vozilom je moguć jedino na start i cilj, što znaći da bi trebali pješaćiti kilometrima da bi našli poziciju dobru za fotografiranje. A onda opet na kraju trebate pješaćiti nazad i tako gubiti dragocjeno vrijeme. Zbog toga su svi ostali fotoreporteri stajali oko cilja ili oko starta. Naravno da to mene nije zadovoljavalo ali nisam bio ni presretan hodanjem po pustinji na 45C i gubljenjem vremena i propuštanjem sljedeće utrke. Da bi rješio ovaj problem koristio sam sljedeću taktiku: 45 minuta prije početka utrke po FIA pravilima stazom mora proći “00″ (double zero) automobil da provjeri stazu. Pa zašto ga onda ne iskoristiti, malo hrvatskog šarma i eto mene na zadnjem sjedalu služenog vozila. Dečki bi radili svoj posao a ja bi im samo rekao gdje da me iskrcaju kad uočim neku dobru i atraktivnu lokaciju. Sada je ostao samo problem povratka, pošto sam sada 10 km daleko od svog auta. Tu opet FIA pravila rade za mene jer poslje zadnjeg natjecatelja opet mora proći automobil (Sweep car) i provjeriti stazu. Ne treba ni govoriti da sam s njima išao do starta sljedeće utrke pa onda opet u “00″ automobil. Uf, sto sam se raspisao. A sada uživajte u fotografijama koje su ovog puta u maksimalnoj rezoluciji koju dopušta dizajn stranica. Sve za moje drage posjetitelje ;-). (ajme kako ljigavo ovo zvuči ;-).
Uživajte .